O biljnim vlaknima, detaljno
Biljna vlakna su osnovni, procentno najzastupljeniji sastojak
proizvoda. Pod biljnim vlaknima se podrazumeva deo biljne ćelije koji ne
podleže varenju. Najvažniji izvori biljnih vlakana u prirodi su žitarice,
mahunarke, voće i povrće. Imaju veoma važnu ulogu za normalnu probavu, detaljno
su poznati mehanizmi njihovog delovanja. Vlakna
za sebe vezuju vodu i povećavaju zapreminu crevnog sadržaja. Time se ubrzavaju
i poboljšavaju peristaltički pokreti creva, i stvara se mekša stolica, koja
kroz debelo crevo prolazi lakše i brže. Na taj način omogućavaju redovno i
potpuno pražnjenje debelog creva, i sprečavaju opstipaciju (zatvor). Neosporno
je da većina opstipacija nastaje zbog nedovoljnog unošenja hrane bogate
vlaknima; zato je korišcenje biljnih vlakana najbezbedniji i najprirodniji
metod lečenja i sprečavanja opstipacije. Zbog poboljšanja crevne peristaltike,
poboljšava se i normalizuje proces varenja, što dovodi do boljeg iskorišćenja
hranljivih materija iz unetih obroka.
Zbog svoje hemijske strukture, biljna vlakna za sebe vezuju
različite toksine, štetne raspadne produkte metabolizma, i naslage koje se
stvaraju na zidovima creva zbog nepravilne ishrane i slabe fizičke aktivnosti.
Tako se upotrebom BioBalansa vrši izbacivanje svih štetnih materija iz organa
za varenje, i ukupno čišćenje i detoksikacija organizma.
Biljna vlakna se duže zadržavaju u želucu, stvaraju osećaj
sitosti, pa su vrlo efikasno sredstvo za smanjenje telesne mase. Tome doprinosi
i njihovo već pomenuto dejstvo na rad creva i varenje.
Redovnim pražnjenjem creva i sprečavanjem opstipacije smanjuje
se napinjanje, iritacija i upalni proces karakterističan za hemoroide. Zato su
biljna vlakna efikasna u lečenju i prevenciji ovog zdravstvenog problema.
Biljna vlakna snižavaju povišen nivo holesterola u krvi, koji
predstavlja veoma važan faktor rizika u nastajanju ateroskleroze i srčanih
oboljenja. Takode, usporavaju preuzimanje glukoze iz creva u krv, naročito
posle obroka, kada je taj proces pojačan. Time snižavaju povišenu glukozu u
krvi, i doprinose ukupnoj terapiji šecerne bolesti. Upotreba BioBalansa se
savetuje dijabetičarima.
Biljna vlakna ne prouzrokuju bilo kakve sistemske efekte, pa se
mogu koristiti u toku dužeg vremenskog perioda. Nema stvaranja navike tokom
dugotrajne primene.
Mehanizmi delovanja biljnih vlakana
Pod imenom BILJNA VLAKNA (dijetna vlakna, dietary fiber)
podrazumeva se deo zida biljne ćelije koji ne podleže varenju, i sastoji se od
lignina i polisaharida (celuloza, hemiceluloza, pektin, gume i sluzi). Ove
komponente ispoljavaju vazne mehaničke i metabolicke funkcije, a deluju i na
bakterijsku floru u kolonu (najduži deo debelog creva). Najpoznatiji izvori
biljnih vlakana su žitarice, leguminoze, voće, povrće i mekinje.
Biljna vlakna imaju hidrofilne karakteristike, vezuju vodu i
povećavaju zapreminu crevnog sadržaja. Na taj način se normalizuje prolazno
vreme hrane kroz creva, sprečava se prekomerna resorpcija vode iz kolona i
osigurava meka stolica.Takođe se smatra da biljna vlakna stimulišu
razmnožavanje crevnih bakterija, čime doprinose povećanju zapremine stolice.
Biljnim vlaknima se pripisuju i važne metaboličke
karakteristike. Ona usporavaju pražnjenje želuca, usporavaju resorpciju glukoze
iz creva i bitno smanjuju nivo glukoze u krvi posle obroka (postprandijalna
hiperglikemija), što je značajno u ukupnoj terapiji šecerne bolesti.
Biljna vlakna vezuju žučne kiseline, i povećavaju njihovu
eliminaciju sa stolicom. To pokreće sintezu žucnih kiselina iz holesterolskih
prekursora, cime se snižava koncentracija holesterola u krvi. Istovremeno se
snižava i koncentracija lipoproteina niske gustine (LDL) u krvi.
Sirova biljna vlakna deluju preventivno na nastanak karcinoma
debelog creva, divertikuloze, stvaranje žučnih kamenaca, gojaznost i
aterosklerozu.